Hosting? Serveri? Poslužitelji? Shared? VPS? Dedicated? WTF?

Koliko ste puta čuli ove pojove – hosting, serveri, poslužitelji i točno pomislili u sebi WTF? ali ste mislili da je čudno što ne znate ili malo znate o tim pojmovima.

Pa vam nakon toga netko još “stručno” kaže VPS Hosting, pa dedicated hosting, pa cloud hosting…. čuda…. pa se počnu bacati cifre i iznosi, pa hrpe objašnjenja…. PHP ovaj i onaj – Plesk, Cpanel, bandwidth, poddomene, shell access itd itd….

Ajmo ovo malo demistificirati….

Prvo i osnovno kada govorimo o hostingu o kojem sada razgovaramo, prvenstveno u ovom tekstu mislimo na web hosting – odnosno na smještanje vaših datoteka, koje tvore strukturu vaše internet stranice, kao i baze podataka.

Sama riječ hosting – podrazumijeva “domaćina”; odnosno u prenesenom značenju, udomaćivanje vaših datoteka na nekakav disk, na nekakvoj udaljenoj lokaciji, odnosno na serveru ili poslužitelju, kojoj se može pristupiti online putem mreže ili otvorenog interneta.

Dakle ukratko – Hosting = smještanje datoteka na server
Server=poslužitelj

Prikaz strukture “root” direktorija na Linux Web serveru – pregled kroz cpanel File Manager

Datoteke se uistinu pohranjuju na u pravilu tvrdi disk, u otprilike strukturi poput ove prikazane na gornjoj grafici, smještaju se u svoje namjenske direktorije – foldere – koji su dalje vrlo važni kako pri parametrizaciji stranice, tako i u samom programskom kodu ili PHP / ASP kodovima. Te direktorije, kao i nazive datoteka koje se nalaze unutar direktorija adresira se kroz varijable, skripte, programske kodove i slično, te ih se poziva da nešto učine ili ne učine – da se aktiviraju jednom ili trajno ili višekratno itd.

Svaka datoteka unutar ovakvog web servera ima svoje razine autorizacijskih pristupa u IT svijetu nazvanih CHMOD – kojima se definira tko i kada može takvu datoteku pročitati, urediti, obrisati itd.

HARDVERSKE MOGUĆNOSTI SERVERA

Poslužitelji ili serveri (mi ćemo ih dalje zvati serveri jer je riječ kraća), su u pravilu računala kao i svaka druga, s drugom namjenom.

Osnovna razlika između stolnog računala i serverskog računala je njegova namjena. Dok stolna računala koristimo za browsanje internetom, igranjem 3D igrica, gledanje filmova ili puštanje glazbe, uredske poslove i dr. opet… ovisno o namjeni… tu se uglavnom traže snaga grafičkih kartica, dosta radne memorije i kvalitetan procesor. Oni zahtjevniji ciljat će uvijek na brže vrtnje hard diskova, ili korištenje superbrzih SSD diskova, na mnogo radne (RAM) memorije, kako bi primjerice posljednji naslov Call of Duty-a mogli “vrtjeti” u max. rezoluciji, sa svim mogućim detaljima, shaderima, filterima i savršenim pikselima. Gameri su oduvijek bili i ostali najzahtjevniji korisnici kućnih računala, pa i ne čudi da već desetak godina postoji posebna kategorija “Gaming rigova” odnosno računala “složenih” specijalno za gamere.

Primjer jedne “radne stanice” zahtjevnog gamera – u hardverskom smislu gornji limit ne postoji – limit su samo novac i tehnologija koja je u konkretnom trenutku dostupna

Kada razgovaramo o serverima, stvari su bitno drugačije.

Server traži veliku brzinu obrade podataka, kao i fleksibilnu i široku radnu memoriju “Ram”.

Grafičke mogućnosti u pravilu na web serverima nisu bitne, već snažan procesor, brz tvrdi disk (diskovi), dodatni disk često u tzv. RAID poljima, radi automatizacije sigurnosnih pohrana svih podataka na radnom disku, mogućnosti brze izmjene diska radi što kraćeg “downtimea” u slučaju kvara, njegova generalna izdržljivost da je konstantno u pogonu i 24 sata radi bez prestanka.

Na ovu potrebu, svakako je potrebno dodati i ogromne količine radne memorije, kvalitetan pristup internetu, još kvalitetniji zaštitni sustavi poput Firewallova – u slučaju servera, ili tzv datacentara i farmi servera gdje imamo i tisuće servera i diskova, softverski firewallovi nisu dovoljni, već se zaštita obavlja hardverskim fizičkim firewallovima koji nadziru sav inbound i outbound promet…..

Prikaz datacentra ili tzv. Farme servera – u posebnoj prostoriji, sa posebnom klimom, protupožarnim sustavom – čak i robotiziranim izmjenama diskova koji može pohraniti milijune terabajta podataka

E sad… dolazimo do onih pojmova – shared, VPS i dedicated servera.

O čemu se radi?!

Shared hosting – podrazumjeva da se jedan uređaj – serversko računalo, odnosno njegove hardverske mogućnosti kao i diskovni prostor dijeli na više korisnika. Danas je nekakav standard da se jedan takav server dijeli na 100 do 200 korisnika, ovisno o snazi i mogućnostima samog servera. Dakle sva njegova snaga, se dijeli podjednako na sve korisnike – u ovom slučaju na sve stranice (100 do 200 domena), ili u lošije balansiranim serverima – mogućnosti se ne dijele podjednako, već onaj koji ima veću zahtjevnost operacija u pozadini samih stranica, jednostavno preuzima potrošnju resursa i zagušuje one ostale – to se prvenstveno primjećuje na drastičnom padu brzine učitavanja stranica. Ovakvi tzv. Shared Hosting paketi su uistinu dostatni za manje zahtjevne stranice – i ako je sam poslužitelj pristojno balansiran u pravilu s takvim poslužiteljem nemate poteškoća.

VPS serveri – (Virtual private server)… ili u nekom slobodnom prijevodu – virtualno privatni serveri, su također serveri na udaljenim lokacijama, virtualno se ponašaju kao računalo koje ste samostalno zakupili “tamo negdje” u dijeli se sa tek nekoliko korisnika – prosječno na 4 korisnika. Ovakav hosting paket sposoban je podnijeti puno zahtjevnije zadatke poput kompleksnih social networking stranica, online trgovina, raznih intranet sustava koji u jedinici vremena imaju veliku posjećenost i puno upita i odgovora prema bazama podataka (queriji), ovo je “premium” usluga – koja sa sobom donosi i više mogućnosti – ali to je za neku drugu temu jer je opis i sada već preopširan.

Dedicated server – rezerviran samo za vas i vašu aplikaciju – stranicu, web sustav. Cijeli “stroj” je vama na raspolaganju – vaš pristup samom serveru osim klasičnih benifita raznih backend okruženja, poput WHM-a, cpanela i Pleska, dozvoljava i izravan RDC protokol odnosno remote desktop connection – tehnički – na njega se spajate udaljeno i radite s njim doslovno što god želite. Ne dijelite resurse s nikim, a da li vam je uistinu potreban…. i u kojim slučajevima stvarno je… o tome također drugom prilikom….

Podijelite sadržaj na društvenim mrežama

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
WordPress and WHMCS integration by i-Plugins